HAMILTON, Guy

HAMILTON, Guy, brit. redatelj (Pariz, 22. IX 1922). Na filmu od 1939, obavljajući pomoćne poslove u studiju u Nici. Još prije rata useljava se u Vel. Britaniju, gdje isprva radi u montaži British Paramount Newsa. Za II svj. rata služi u mornarici. God. 1946—52. asistent je redatelja, među ostalima C. Reeda (Treći čovjek, 1949) i J. Hustona (Afrička kraljica, 1951). Režira od 1952. Njegovi su red. projekti mahom akcionog žanra, a ističu se sklonošću prema spektakularnosti i dinamici (često prožetima i duhovitošću). Najveće uspjehe postiže filmovima iz serije o → Jamesu Bondu: Goldfinger — podvig agenta 007 (Goldfinger, 1964) i Dijamanti su vječni (Diamonds Are Forever, 1971), sa S. Conneryjem, te Živi i pusti da umru (Live and Let Die, 1973) i Čovjek sa zlatnim pištoljem (The Man with the Golden Gun, 1974), sa R. Mooreom, svjedoče o autorovoj sklonosti prema vizualnim senzacijama i — svojim teh. trikovima — o njegovoj red. maštovitosti. Umjetnički najuspjelije ostvarenje daje špijunskim thrillerom Pogreb u Berlinu (Funeral in Berlin, 1966), u kojem težište postavlja na intimne dvojbe tajnog agenta Harryja Palmera (M. Caine). Ističe se i svojim ratnim spektaklima Bitka za Britaniju (Battle of Britain, 1969), s vrsnom zračnom fotografijom F. A. Younga, i Snaga 10 Navarone (Force 10 from Navarone, 1978), prikazom jedne epizode partizanskog rata u Jugoslaviji (prema prozi A. Macleana). U posljednje vrijeme posiže za romanima A. Christie, okupljajući brojne zvijezde u manjim ulogama (Napuklo ogledalo — The Mirror Crack'd, 1979, i Zlo pod suncem — Evil under the Sun, 1981). Do 1984. režirao je ukupno 20 filmova.

Ostali važniji filmovi: Uljez (The Intruder, 1953); Inspektor je došao (An Inspector Calls, 1954); Priča o Colditzu (The Colditz Story, 1955); Charley Moon (1956); Manuela (1957); Đavolov učenik (A Devil's Disciple, 1959).

LIT.: R. Munitić, Guy Hamilton; James Bond in Dr No—Goldfinger, Ljubljana 1966.